OPĆINA ROVIŠĆE
Image Rotator requires JavaScript and the latest Flash player.Get Flash here.
OBAVIJESTI
UPRAVA OPĆINE
DOKUMENTI
O OPĆINI
SJEDNICE OPĆINSKOG VIJEĆA
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Jedinstveni upravni odjel Općine Rovišće kao nositelj izrade, o b j a v lj u j e
JAVNU RASPRAVU
O PRIJEDLOGU I. IZMJENA I DOPUNA
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE ROVIŠĆE
OBJAVA
JAVNU RASPRAVU
O PRIJEDLOGU I. IZMJENA I DOPUNA
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE ROVIŠĆE
OBJAVA
Sva prava zdržana @ Općina Rovišće 2011
Rovišće (Royoha) se prvi put spominje u sačuvanom dokumentu iz 1232. godine. Tada je kralj Slavonije herceg Koloman darovao posjed Konjsku dvojici rovišćanaca, Dragi i Dragecu, ocu i sinu. Dakle, Rovišće je već u 13. stoljeću tvrđa-grad, čiji su stanovnici bili u kraljevoj vojnoj službi. U povelji iz 1255. godine piše da je u Rovišću 4. travnja po zapovijedi kralja Bele IV. došao ban Stjepan kako bi utvrdio prava i povlastice stanovnika. Dokumenti iz 1232. godine spominju Rovišće kao župu ili županiju koju čine slobodni ljudi, posebnih obveza za vojnu službu jednog kralja ili regijske župe, te kazuje da je posjed Konjska u Rovišćanskoj župi.
Granica Rovišćanske župe protezala se na zapadu do potoka Velika, na sjeveru do Bilogore i Gornje Komarice, na jugu do rijeke Česma, a istočna granica ide rječicama: Bjelovacka i Dobrovita, a do naselja Bjelovara, Kupinovca i Jabučete. Od godine 1270. do 1326. spominju se sela i posjedi u Rovišćanskoj župi: selo Mačik (Machich) kod potoka Velike, posjed Erneuch na granici Rovišća i Koprivnice, posjed Konjska, potok Velika, selo Klokočevac i pavlinski samostan Streza (danas Pavlin Kloštar). Imena koja se spominju za naziv Rovišće u dokumentima kroz povijest su: Riuche (1232. godine), Rewche (1289. godine), Ryuche (1367. godine), Rewcze (1421. godine), Roycze (1441. godine), Rowysche (1597. godine) i Rovische (1628. godine).
Koliko je nekada Rovišće bilo važno središte zbog zemljopisnog položaja vidi se i po tome što je ovdje 1279., 1341. i 1475. godine održano nekoliko sabora slavonskog plemstva.
Poslije ukinuća Rovišćanske upravne župe, Rovišće i dalje zadržava određenu važnost. Novouređena Križevačko-rovišćanska županija, po župansko sudskom zapisu osniva se 1348. godine. U drugoj polovici 14. stoljeća Križevcima kao županijskom sjedištu pridružila su se područja Čazme, Grđevca, Gorbonoka. Poslije 1391. godine Rovišće se više ne spominje kao županija, nego samo kao kotar.
U dokumentima kasnog srednjeg vijeka kaže se da su Rovišćani gradili tvrđu. Najezdom Turaka tvrđa je narodu poslužila kao sigurno utočište a na utvrđenom prostoru moglo se smjestiti oko 50 kuća za stanovanje. U to vrijeme razvija se obrt i trgovina, te se održavaju veliki godišnji sajmovi. Rovišće postaje raskrižje putova Zagreb - Virovitica, te Koprivnica - Čazma - Sisak - Topusko - Bihać - Split.
Od 1532. do 1538. godine Turci pale i pljačkaju ove krajeve i odvode mnogo ljudi u tursko roblje. Godine 1597. ponovno se obnavlja tvrđa u Rovišću. U vrijeme Vojne krajine granice su stalne. Poslije Karlovačkog mira 1699. godine Rovišće kao krajiška tvrđa gubi važnost i postaje obično krajiško selo u sastavu Križevačke pukovnije.
Rovišće je od 1871. godine bilo u sastavu Općine Sv. Ivan Žabno i kotara Križevci, a prvi put je Općina Rovišće ustrojena kao administrativno-upravna jedinica od 1955. do 1962. godine. Nakon prvih lokalnih izbora u demokratskoj i samostalnoj Hrvatskoj, 21. travnja 1993. godine konstituirano je Općinsko vijeće nove Općine rovišće i taj dan se slavi kao Dan Općine Rovišće.
Granica Rovišćanske župe protezala se na zapadu do potoka Velika, na sjeveru do Bilogore i Gornje Komarice, na jugu do rijeke Česma, a istočna granica ide rječicama: Bjelovacka i Dobrovita, a do naselja Bjelovara, Kupinovca i Jabučete. Od godine 1270. do 1326. spominju se sela i posjedi u Rovišćanskoj župi: selo Mačik (Machich) kod potoka Velike, posjed Erneuch na granici Rovišća i Koprivnice, posjed Konjska, potok Velika, selo Klokočevac i pavlinski samostan Streza (danas Pavlin Kloštar). Imena koja se spominju za naziv Rovišće u dokumentima kroz povijest su: Riuche (1232. godine), Rewche (1289. godine), Ryuche (1367. godine), Rewcze (1421. godine), Roycze (1441. godine), Rowysche (1597. godine) i Rovische (1628. godine).
Koliko je nekada Rovišće bilo važno središte zbog zemljopisnog položaja vidi se i po tome što je ovdje 1279., 1341. i 1475. godine održano nekoliko sabora slavonskog plemstva.
Poslije ukinuća Rovišćanske upravne župe, Rovišće i dalje zadržava određenu važnost. Novouređena Križevačko-rovišćanska županija, po župansko sudskom zapisu osniva se 1348. godine. U drugoj polovici 14. stoljeća Križevcima kao županijskom sjedištu pridružila su se područja Čazme, Grđevca, Gorbonoka. Poslije 1391. godine Rovišće se više ne spominje kao županija, nego samo kao kotar.
U dokumentima kasnog srednjeg vijeka kaže se da su Rovišćani gradili tvrđu. Najezdom Turaka tvrđa je narodu poslužila kao sigurno utočište a na utvrđenom prostoru moglo se smjestiti oko 50 kuća za stanovanje. U to vrijeme razvija se obrt i trgovina, te se održavaju veliki godišnji sajmovi. Rovišće postaje raskrižje putova Zagreb - Virovitica, te Koprivnica - Čazma - Sisak - Topusko - Bihać - Split.
Od 1532. do 1538. godine Turci pale i pljačkaju ove krajeve i odvode mnogo ljudi u tursko roblje. Godine 1597. ponovno se obnavlja tvrđa u Rovišću. U vrijeme Vojne krajine granice su stalne. Poslije Karlovačkog mira 1699. godine Rovišće kao krajiška tvrđa gubi važnost i postaje obično krajiško selo u sastavu Križevačke pukovnije.
Rovišće je od 1871. godine bilo u sastavu Općine Sv. Ivan Žabno i kotara Križevci, a prvi put je Općina Rovišće ustrojena kao administrativno-upravna jedinica od 1955. do 1962. godine. Nakon prvih lokalnih izbora u demokratskoj i samostalnoj Hrvatskoj, 21. travnja 1993. godine konstituirano je Općinsko vijeće nove Općine rovišće i taj dan se slavi kao Dan Općine Rovišće.
POVIJEST OPĆINE ROVIŠĆE